Visoki krvni tlak je jedno od najprostranijih kroničnih oboljenja u svijetu i u Hrvatskoj. Značajno povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i oštećenja bubrega. Hipertenzija se često naziva "tihi ubojica" jer često nema primjetnih simptoma, a osoba može godinama bolovati bez da to zna.
Osnovni simptomi visokog krvnog tlaka uključuju glavobolju, vrtoglavicu, zbunjenost i probleme s vidom. Međutim, mnogi pacijenti nemaju nikakve simptome. Redovito mjerenje krvnog tlaka ključno je za rano otkrivanje problema.
Na hrvatskom tržištu dostupni su brojni lijekovi za liječenje hipertenzije. Među njima su ACE inhibitori kao što su Betaloc, Monopril i Accupril, koji su među najčešće propisivanih lijekova. Betablokatori poput Atenolola i Metoprolola također se često koriste. Blokatori kalcijumskih kanala kao što su Amlodipina (Norvasc) i Diltiazem pružaju dobar učinak. Diuretici kao što su Furosemid i Hidroklorotiazid pomažu u smanjenju količine tekućine u tijelu. Kombinirana terapija često se primjenjuje za bolje rezultate.
Osim lijekova, važna je promjena životnog stila:
Povećan kolesterol je čest problem koji doprinosi razvoju ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Mnogi ljudi ne znaju da imaju povećan kolesterol jer nema očitih simptoma. Regulacija razine kolesterola ključna je za zaštitu srca i krvnih žila.
Postoji "loš" kolesterol (LDL) koji se nakuplja na zidovima arterija i "dobar" kolesterol (HDL) koji pomaže u njegovom uklanjanju. Provjera lipidnog profila trebala bi biti redovna, posebno kod osoba s obiteljskom istorijom bolesti srca.
U Hrvatskoj se koriste statini, najčešće propisivani lijekovi za snižavanje kolesterola. Atorvastatin (Lipitor) je jedan od najpopularnijih. Rosuvastatin (Crestor) i Simvastatin (Zocor) također se često koriste. Ezetimib (Ezetrol) se može kombinirati sa statinima za dodatni učinak. Fibrati kao što su Fenofibrat koriste se za liječenje visokih triglicerida. Noviji PCSK9 inhibitori dostupni su za pacijente koji ne reagiraju dostatno na standardnu terapiju.
Promjena prehrane, povećanje fizičke aktivnosti, prestanak pušenja i održavanje zdrave težine ključni su faktori u kontroli kolesterola. Dijeta bogata vlaknima i siromašna zasićenim mastima preporučuje se svim pacijentima.
Angina pektoris je bol ili neugodnost u prsima koja se javlja kada srce ne dobije dovoljno kisika. Obično se javi tijekom napora ili stresa i može biti upozorenje za ozbiljnije srčane probleme. Infarkt miokarda (srčani udar) je hitno stanje koje zahtijeva odmah medicinsku pomoć.
Simptomi angine uključuju bol, pritisak ili stezanje u prsima, dispneju, mučninu i vrtoglavicu. Pacijenti trebaju nositi lekove sa sobom i znati kako reagirati tijekom napada. Poznavanje vaših simptoma i brzina reagovanja važni su za preživljavanje.
Za liječenje angine koriste se brojni lijekovi:
Prevencija uključuje kontrolu rizičnih faktora, redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehrana i izbjegavanje stresa. Redoviti pregledi i monitoring ključni su za održavanje zdravlja srca.
Aritmija je poremećaj u ritmu srčanog udaraja. Srce može udarati previše brzo (tahikardija), previše sporo (bradikardija) ili nepravilno. Neke aritmije su bezopasne, ali druge mogu biti životno ugrožavajuće i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi mogu uključiti palpitacije, vrtoglavicu, dispneju, bol u prsima i sinkope (omdoljivanje). Dijagnoza se postavlja EKG-om i Holterovim monitoringom. Važno je znati razliku između normalnih i opasnih simptoma.
Na tržištu dostupni su antiaritmici kao što su:
Liječenje zavisi od tipa aritmije. Promjena životnog stila, izbjegavanje stimulansa kao što su kofeina i alkohola, redovita tjelesna aktivnost i upravljanje stresom važni su dio terapije.
Venske bolesti uključuju varikozne vene, duboku vensku trombozu i insuficijenciju vena. Varikozne vene su proširene, vidljive vene koje mogu uzrokovati bol, otok i osjećaj teškosti u nogama. Duboka venska tromboza je ozbiljna bolest gdje se krvni ugrušak formira u dubokim venama.
Simptomi venske insuficijencije uključuju bol, otok, crvenilo, vrućinu i promjene boje kože. Duboka venska tromboza karakterizira se naglim otekom, bolom i crvenilom. Tromboza je medicinska hitnost jer ugrušak može putovati do pluća.
U Hrvatskoj se koriste venotonici kao što su Diosmina (Diovenin) i Hesperedin, koji poboljšavaju vensku funkciju. Kompresijske čarape i bandaže preporučuju se za sve venske bolesti. Za duboku vensku trombozu koriste se antikoagulanti poput Heparina ili Varfarina. Noviji DOAKi (Rivaroksaban, Apixaban) postaju sve popularniji. Nesteroidni upalni lijekovi pomažu u smanjenju bola i upale.
Prevencija venske bolesti uključuje:
Pacijenti trebali bi regularno provjeravati kožu na znakove problema.
Insuficijencija srca je stanje u kojem srce nije u mogućnosti pumpa krvi s dovoljnom efikasnošću. To može biti akutno ili kronično, te može zahvatiti lijevu ili desnu stranu srca. Bolest značajno utječe na kvalitetu života i zahtijeva dugoročno liječenje.
Simptomi uključuju dispneju, umor, otok u nogama i abdomenu, teškoće pri leganju i noćno mokrenje. Hronična srčana insuficijencija može progredirati bez odgovarajućeg liječenja. Redoviti pregledi i praćenje stanja važni su za održavanje stabilnosti.
Liječenje insuficijencije srca uključuje:
Liječenje je multidisciplinarno, uključujući pravilnu tjelesnu aktivnost prilagođenu stanju, ograničenje unosa soli i tekućine, prestanak pušenja i redovite medicinske provjere. Edukacija pacijenta o simptomima i znanju što učiniti u slučaju pogoršanja stanja ključna je za dobar ishod.
