Alergije su prekomjerne reakcije imunološkog sustava na tvari koje za većinu ljudi nisu štetne. Kada osoba s alergijom dođe u doticaj sa alergenima, njezino tijelo oslobađa kemikaliju zvanu histamin, što uzrokuje karakteristične simptome poput svrbenja, crvenila, otoka i peckanja.
Antihistaminici su lijekovi koji blokiraju učinak histamina u tijelu. Postoje dvije glavne vrste antihistaminika. Antihistaminici prve generacije prelaze krvno-moždanu barijeru i često izazivaju pospanost, dok su antihistaminici druge generacije selektivniji i imaju manje nuspojava. Oni se koriste za različite vrste alergija od respiratorne do alergija na koži.
Alergijski rinitis je jedno od najčešćih alergijskih stanja koje karakterizira upala nosne sluznice. Simptomi uključuju curenje nosa, zatvaranje, kihanje i osjetljivost na mirise. Može se pojaviti sezonski, posebno tijekom proljeća i ljeta, ili može biti celodinsko stanje koje traje sve godine.
Na hrvatskom tržištu dostupni su brojni antihistaminici za ovu indikaciju. Najčešće korišteni su:
Intranaalni antihistaminici kao što je azelastin dolaze kao sprejevi i djeluju direktno na nosnu sluznicu, što često daje bržu olakšanu od simptoma. Oni su posebno korisni za ljude koji trebaju brz učinak ili koji imaju druge zdravstvene uvjete.
Urtikarija ili bolno osip karakterizira se crvenilom, otekom i svrbežom na koži. Može biti uzrokana hranom, lijekovima, insektima ili vanjskim podražajima. Edem Quincke je ozbiljnije stanje gdje se otok pojavljuje u dubljim slojevima kože, često s angioneurotičnim otošću lica i grla.
Za liječenje urtikarije koriste se antihistaminici drugog reda kao što su ebastina, feksofenadin i rupatadin. Ebastina se obično koristi u dozi od 10 mg dnevno i pokazuje se vrlo učinkovita čak i za kronične oblike. Feksofenadin je dostupan u dozama od 120 do 180 mg i poznat je po minimalnim interakcijama s drugim lijekovima. Rupatadin je također učinkovit za kronične urtikarije i može se koristiti dulje vrijeme bez izgube učinkovitosti.
Za akutne i teške slučajeve, doktori mogu propisati kortikosteroide ili adrenalinska injekcija ako postoji rizik od anafilaksije. Lokalne terapije kao što su hladni oblozi ili specijalizirane kreme mogu povećati učinak sistemskih antihistaminika.
Polenska alergija je sezonsko stanje koje pogađa milijune ljudi tijekom plonjenja biljaka. Simptomi uključuju kihanje, curenje očiju, svrbež u grlu i respiratorne simptome. Osobe s alergijom na pollen često razvijaju astmu ili alergijsku astmu gdje je upala dišnih puteva.
Za ove pacijente dostupni su antihistaminici kao što su levocetirizin i alomid. Levocetirizin je aktivni izomer cetirizina i obično se koristi u dozi od 5 mg, ponekad čak dva puta dnevno tijekom intenzivne sezone. Alomid je stabilizator mastocita koji sprječava oslobađanje histamina i drugih medijatora upale.
Kombinirana liječenja s antihistaminicima i intranaznalnim kortikosteroidima kao što su flutikazon ili budezonid su često preporučena jer zajedno pružaju bolji učinak. Imunoterapija alergenima, poznata i kao desenzibilizacija, je također opcija za osobe s težom alergijom na pollen.
Hrana je čest uzrok alergijskih reakcija. Najčešće inovirajuće namirnice su mlijeko, jaja, kikirikiji, morski plodovi i gluten. Simptomi mogu biti blagani kao svrbež u ustima ili ozbiljni kao anafilaksija koja može ugroziti život.
Za brze hrano-alergijske reakcije preporučuje se dostupnost brzih antihistaminika. Antihistaminici prve generacije kao što su dimetinden ili prometazin pružaju brz učinak i mogu biti korisni u hitnim situacijama. Međutim, moderni antihistaminici druge generacije kao što su cetirizin i desloratadin su sigurniji za redovitu upotrebu posebno kod djece.
Osobe s poznatom teškom hrano-alergijom trebaju nositi autoinjektore adrenalina (epinefrina) uz sobom u svako vrijeme. Kombinacija brzog antihistaminika s adrenalinom pruža najbolju zaštitu od anafilaksije.
Odabir ispravanog antihistaminika ovisi o vrsti alergije, težini simptoma, dobi pacijenta i mogućim nuspojavama. Antihistaminici druge generacije su obično prvi izbor jer imaju manje nuspojava i ne uzrokuju pospanost koja može ometati dnevne aktivnosti.
Važno je konzultirati se s farmaceutom ili liječnikom prije uzimanja bilo kojeg antihistaminika, posebno ako osoba već uzima druge lijekove. Neki antihistaminici mogu međusobno reagirati s drugim farmakološkim sredstvima. Trudne žene trebaju biti posebno opreznе jer neki antihistaminici nisu preporučljivi tijekom trudnoće.
Djeca trebaju prilagođene doze antihistaminika prema dobi i težini. Za mlađu djecu često se koriste sirupi ili otopine umjesto tableta. Starija osoba može biti osjetljivija na nuspojave pa im se često preporučuju doze koje su niže od standardnih.
Redovito je provoditi prevenciju izbjegavanjem poznatih alergena, održavanjem čistoga životnog prostora i redovitim čišćenjem. Kombinacija preventivnih mjera s antihistaminicima pruža najbolje rezultate u kontroli alergijskih simptoma. Kod nas u ljekarni možete pronaći sve potrebne antialergijske lijekove i dobiti stručni savjet farmaceuta.
